9 Awọn ọna lati jẹun daradara ati ki o duro ni ilera
Ohun ti o jẹ nigbati o ba jẹ ọmọ ọmu le ni ipa lori ara rẹ ati ọmọ rẹ dagba. Bi o tilẹ jẹ pe wara ọmu rẹ yoo dara koda bi onje rẹ ba jẹ, o tun jẹ pataki lati jẹun daradara. Nigbati o ba jẹ ounjẹ ilera, o ṣe iranlọwọ lati paarọ awọn ounjẹ ti ara rẹ npadanu nipasẹ fifitimọ ọmọ ati pe idaniloju rẹ jẹ wara bi o ṣe le jẹ fun ọmọ rẹ.
9 Awọn Italolobo Nkan Alara fun Awọn Ọdọ Alaimọ
Ko rọrun nigbagbogbo lati gba gbogbo ounjẹ ti o nilo. Nigbati o ba jẹ iya kan, boya o ni ọmọbirin tabi ọmọde, iwọ nṣiṣẹ ati bani o. Die, ti o ko ba ni iranlọwọ pupọ, o le jẹ alakikanju lati ṣe itọju gbogbo ohun ti o ni lati ṣe ni ọjọ kan.
Ero ti sise awọn ounjẹ ti o ni ilera ati abojuto ara rẹ le ṣubu ni rọọrun nipasẹ ọna. O jẹ dandan. Ṣugbọn, itoju ara rẹ jẹ pataki. Ti o ba foju ounjẹ tabi ko jẹun daradara, o le di diẹ sira , padanu ikunra ti o pọ , ati pe ko ni ireti rara. Ṣugbọn, ti o ba gba akoko lati jẹ daradara ati itoju fun ara rẹ, iwọ yoo ni ilera ati ni okun sii. Ti o dara fun ọ ati ọmọ rẹ. Nitorina, awọn mẹfa awọn itọnisọna ti o jẹun fun ilera fun awọn iya ọmọ ọmu ni awọn mefa.
Gbiyanju lati ṣetọju onje ti o ni iwontunwonsi
Ti o ba le, jẹun ni o kere ju ounjẹ ounjẹ mẹta lọpọlọpọ pẹlu awọn ounjẹ ti ounjẹ ati awọn ipanu lojoojumọ. O le rii pe njẹ ounjẹ ounjẹ kekere mẹjọ n ṣiṣẹ daradara fun ọ. Gbiyanju lati jẹ ọpọlọpọ awọn eso ati awọn ẹfọ, awọn ọlọjẹ ọlọjẹ, ati awọn irugbin gbogbo nigba ti o dinku awọn ipanu calori ofofo. Jeki awọn ipanu ti o ni ilera, awọn eso, ati awọn ti o ti ni irun ti o ti wa tẹlẹ, nitori naa o yoo jẹ diẹ sii lati mu wọn bi ipanu ju kukisi kan tabi apamọ ti awọn eerun.
Fi diẹ ninu awọn ẹja sinu awọn eto ounjẹ ounjẹ osẹ
Ti o ba gbadun njẹ eja, eja ni orisun orisun ti amuaradagba ti o tun fun ọ pẹlu awọn ohun elo ti o wulo ti awọn omega-3. O le gbadun awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi eja ti o kere ju ni mercury, bi iru ẹmi-oyinbo, ẹja ti o le fii papọ, ẹja, tilapia, cod, ede, akan, awọ, ati awọn kuru ni igba mẹta ni ọsẹ kan.
Gba awọn kalori to ga julọ lojoojumọ
Imura ati fifun ọra-inu jẹ lilo agbara pupọ. Nitorina, nigba ti o ba jẹ ọmọ-ọmú, o yẹ ki o gba ni iwọn 500 awọn kalori miiran ni ọjọ kan. Nisisiyi, iru awọn kalori wo ni a n sọrọ nipa nibi? Idẹ ounjẹ ti o ni ọpọlọpọ awọn kalori, ṣugbọn awọn kalori wọn ko ni eroja. Nitorina, kii ṣe iru ti o nilo. O tun le ni diẹ ninu awọn ounjẹ ounje lẹẹkan ni igba diẹ ṣugbọn gbiyanju lati gba ọpọlọpọ awọn kalori miiran nipasẹ awọn ounjẹ alara ati awọn ipanu.Je ounjẹ awọn ounjẹ wara
Ọpọlọpọ awọn ounjẹ ti o ni ilera ati awọn ipanu ti o le yan lakoko ọjọ tun ṣe igbelaruge ipese ilera ti wara ọmu. Oatmeal, chickpeas (hummus), awọn ẹfọ ewe alawọ ewe, ati almonds gbogbo ni awọn ohun-ini ti o ṣe atilẹyin fun iṣelọpọ ti ọti-waini nigba ti o jẹ afikun afikun si igbesi-ara ọmọ ilera ti o ni ilera.Ṣe idinpin awọn ounjẹ ati awọn oludoti kan
O ko ni lati wa ni ilera ti o muna ti o ba jẹ ọmọ-ọmu. O le jẹun pupọ ni ohunkohun ti o ba fẹ pẹlu ounjẹ ti o ni itọla, chocolate, ati ata ilẹ. O le paapaa jẹ ounjẹ koriko ati ki o jẹ kofi owurọ rẹ. Ohun akọkọ lati ranti kii ṣe lati lọ si oju omi. Je gbogbo ohun ti o fẹ ninu awọn ounjẹ ilera, ṣugbọn jẹ awọn itọju ati awọn ounjẹ ti ko ni ilera ni iṣunwọnwọn.Duro dáradára
Wara wara ni a ṣe pupọ fun omi . Ati, fifẹ ọmọ-ni pato simẹnti ifasilẹ--kan le mu ki o ni ọgbẹ. Nitorina, o nilo lati mu ọpọlọpọ awọn omiiran. Mu mimu lati pa ọgbẹ rẹ ati ki o gbiyanju lati gba awọn oṣuwọn omi mii mẹjọ tabi omi mimu miiran ni gbogbo ọjọ. Ofin ti atanpako ti o dara ni lati ni omi mimu ni igbakugba ti o ba tọ ọmọ rẹ lẹnu . Ti o yẹ ki o wa ni ọdun 8 si 12 ni ọjọ, nitorina o daju pe o wa ni bo. I f o ko gba awọn fifun ti o to, o le mu ki omijẹ ati àìrígbẹyà. O tun le fa idinku diẹ ninu ipese wara ọra rẹ .
Ya awọn vitamin rẹ
Lakoko ti o jẹ pe awọn ọmọ wẹwẹ ti o ni ilera ni gbogbo awọn vitamin ati awọn ounjẹ ti o nilo, o tun le tesiwaju lati mu vitamin rẹ. Sibẹsibẹ, o yẹ ki o ranti pe awọn vitamin ko le rọpo ounjẹ ti o ni ilera, wọn le fi kun sii nikan. Ni ida keji, awọn vitamin le jẹ pataki ti o ba ni aipe ti Vitamin, o jẹ ọmọ-ọmu lori ohun ajewejẹ tabi ounjẹ ajeji , tabi o ti ni abẹ-itọju isonu . Dọkita rẹ yoo jẹ ki o mọ eyi ti awọn afikun vitamin ti o yẹ ki o mu.Wo eyikeyi itan ti awọn nkan ti ara korira ninu ẹbi rẹ
Ti itanran ti o lagbara ti awọn nkan ti ara korira, ẹtan, tabi ikọ-fèé ninu ẹbi rẹ, sọrọ si dokita rẹ tabi onisẹpọ ti a fi silẹ. O le jẹ diẹ ninu awọn ohun elo ti o wa gẹgẹbi awọn ọja ifunwara, epa, tabi shellfish ti o yẹ ki o fi pipa njẹ lati dènà igbuuru , awọn ami-ẹmi colic-like, rashes, ati awọn aati aisan ninu ọmọ rẹ.
Ṣọra nipa dieting
Ti o ba ni aniyan nipa idiwọn idiwọn lẹhin ibimọ ọmọ rẹ, kii ṣe nikan. O jẹ ibakcdun ti o wọpọ laarin awọn iya. Sibẹsibẹ, o yẹ ki o ko bẹrẹ eto igbadun laipe bi o ba jẹ ọmọ-ọmu. O ko ni ilera lati lọ si onje ti o dinju kalori-dinku tabi lati gba awọn iṣan ti onje ati awọn ohun elo idibajẹ ti o jẹra nigba ti o ba jẹ ọmọ ọmu. Ṣiṣe bẹ le jẹ ipalara fun ọ ati ọmọ rẹ. Ṣugbọn, ni kete ti ara rẹ ba larada lati ibimọ o si fi ipilẹ wa ni ọmu wa, dokita rẹ le ṣe iṣeduro kan ounjẹ ounjẹ ati idaraya eto lati ṣe iranlọwọ fun ọ lati gba idiwo afojusun rẹ. Dajudaju, o nilo lati ni imọran ati ranti pe o mu ọ ni osu mẹsan lati lọ si ibi ti o wa nisisiyi, nitorina rii daju lati fun ararẹ ni o kere ju igba lọ lati pada si ibiti o fẹ lati wa.
Nibo ni Lati Wa Alaye siwaju sii lori Awọn ounjẹ fun Awọn Ọmu ti Ọlọkun
Ti o ba ni aniyan nipa ounjẹ rẹ, iwọ jẹ awọn twins ọmọ-ọmu (tabi diẹ ẹ sii) , tabi ti o jẹ ọmọ-ọmu pẹlu ọrọ ilera kan, sọrọ si dokita rẹ tabi olutọmọ lactation fun alaye siwaju sii. Olutọju ilera rẹ le ṣe iranlọwọ fun ọ pẹlu alaye ti gbogbogbo ati ki o tọka si olutọju ounjẹ tabi onjẹ ounjẹ ti o ba nilo. Onisẹpo kan tabi onjẹjajẹ kan le fun ọ ni imọran diẹ sii lori ounjẹ rẹ ati iranlọwọ ṣe itumọ eto eto ti o dara fun ipo rẹ kọọkan.
> Awọn orisun:
> Lawrence, Ruth A., MD, Lawrence, Robert M., MD. Fifiyawo fun Ọdọmọ Kan Itọsọna Fun Ẹkọ Iwosan Ẹkẹjọ. Elsevier Health sáyẹnsì. 2015.
> Riordan J, Wambach K. Igbimọ ọmọ-ọsin ati Isọ-eniyan ti Ẹkẹrin. Jones ati Bartlett Imọ. 2014.
> US Department of Agriculture. Awọn ounjẹ ti ounjẹ ni deede Nigba ti o jẹun. YanMyPlate.gov. http://www.choosemyplate.gov/moms-breastfeeding-nutritional-needs. Imudojuiwọn Keje 29, 2016
> Whitney E, Rolfes S. Understanding Nutrition Edition Mẹrinla Edition. Ijinlẹ Cengage. 2015.