Awọn iyatọ laarin iya ọmọ ati ọdọ GI tọọgirin
Diẹ ninu awọn anfani pupọ si ọmọ-ọmu jẹ irorun ti fifun ati ifunmọ ti o waye. Ṣugbọn kini o ṣẹlẹ lekan ti ọmọ ba wa lori ati fifun daradara? Apa kọọkan ti apa ile ounjẹ ni awọn iṣẹ kan pato ti o ṣiṣẹ ninu irinna ati tito nkan lẹsẹsẹ awọn ounjẹ pataki fun idagbasoke ọmọ rẹ. Isọbẹlẹ ti wara ọmu ni ọmọ inu rẹ yoo ṣe awọn iṣẹ pataki ti o wa lati inu gbigba awọn egboogi ipamọ ti o njẹ kokoro arun ati awọn ọlọjẹ si iṣeto awọn kokoro arun ti o ni ilera.
Kini imọran lẹhin iṣiro digesẹ ọmọ?
Anatomi ati Ẹsẹ-ara ti Ẹtan Nkan Ti Nkan
Jẹ ki a bẹrẹ pẹlu wiwo abuda ti ọmọ inu oyun lati akoko ti ounje wọ ẹnu titi o fi kọja sinu iledìí ọmọ rẹ, ati awọn iṣẹ ti o waye ni ọna. Awọn ẹya ara ẹrọ ẹya ara ṣe pataki fun tito nkan lẹsẹsẹ ati pe a yoo ṣe apejuwe ni isalẹ.
- Mouth. Ọmọ ẹnu ọmọ rẹ ṣe ipa ti gbigba ounje ati pe tun jẹ ibi ti iṣedọpọ awọn ounjẹ diẹ bẹrẹ. Diẹ ninu awọn ọmọ ikoko le ni iṣoro pẹlu titọ lori tabi awọn iṣoro ti o nii ṣe pẹlu awọn ipo bii erupẹ ti a fi nilẹ tabi ti o ti sọ ọpa.
- Esophagus. Esophagus yii ni tube ti o so ẹnu si inu ikun ati pe o ni awọn iṣẹ pataki meji-lati ṣe itọju ounje tabi omi lati ẹnu si ikun ati lati da idasilẹ pada, tabi reflux, awọn akoonu ti inu.
- Ipa. Ìyọnu yii jẹ lodidi fun titoju ounjẹ ti a gbe mì, apapọ ati idinkuro ounje naa, ati ṣiṣe iṣanṣan ti awọn akoonu inu inu inu duodenum, apakan akọkọ ti inu ifun kekere. Iwajẹlu lẹsẹsẹ waye ni awọn ipele mẹta-cephalic (ti a bẹrẹ nipasẹ ailagbara vagus nigbati ẹnikan ba riran ti o si nmu ohunkohun jẹ), inu (ti a fa nipasẹ ounjẹ ati ti iṣakoso nipasẹ gastrin) ati intestinal (ofin nipasẹ awọn homonu ti a tu sinu apo kekere).
- Ifun kekere. Inu kekere yii jẹ ẹya ara ti o ni tube-si-ara ti a ya sinu awọn ẹya mẹta-duodenum, jejunum, ati ileum. O ni iṣẹ ti o tobi lati ṣe bi o ti ṣe pataki fun tito nkan lẹsẹsẹ ati gbigba ti awọn ounjẹ, awọn vitamin, awọn eroja ti o wa, awọn fifa, ati awọn eleto. Ni pataki, awọn ohun ti o ni ẹgẹ ni apakan ti a ti ni idarẹ lati inu wa ni idapo pẹlu awọn ohun ikọkọ ti o wa lati inu pancreas, ẹdọ ati awọn inu iṣan inu. Awọn enzymes ti ounjẹ ounjẹ lati awọn ikọkọ wa ni ifọju julọ ti ilana ilana ounjẹ inu inu ifun inu kekere-wọn fọ awọn ọlọjẹ ara-ọmu ti ọmu sinu amino acids; awọn carbohydrates wara ọra inu glucose ati awọn miiran monosaccharides; ati awọn ọmu wara ọmu sinu glycerol ati awọn acids fatty. Ibo ori oṣuwọn gbọdọ jẹ gidigidi lagbara lati mu awọn iṣẹ ti o ṣe. Iwa rẹ wa lati otitọ pe o ni awọn fẹlẹfẹlẹ pato mẹrin-serosa, muscularis, submucosa ati muscosa. Awọn oju ti ifun naa ti pọ sii ni ilọsiwaju nipasẹ aye ti villi ati microvilli nipasẹ eyiti awọn ọja ikẹhin ti tito nkan lẹsẹsẹ ti wa ni gbigba.
- Awọn ifun titobi nla tabi ọwọn. Awọn oju-iwe iṣan si oke lati opin ti ifun kekere, kọja ikun ati isalẹ si rectum. O jẹ okeene ni idiyele ti gbigba omi ati awọn eleto.
- Atilẹyin. Awọn "sphincter ti O'Beirne" n ṣe idajọ sisan ti egbin lati ile-ije sigmoid sinu rectum, eyi ti o jẹ agbegbe idanilenu fun awọn ọja isinku ti tito nkan lẹsẹsẹ. Awọn sphincters fọọmu ti inu ati ti ita ti n ṣe iṣeduro awọn sisan ohun elo ti o wa lati inu rectum.
Awọn ẹya ara ẹrọ ti Imọ Ẹrọ Nkan
Ni afikun si apa tito nkan lẹsẹsẹ ara rẹ, awọn ẹya ara ẹrọ ẹya ara miiran wa ti o ṣe pataki ninu tito lẹsẹsẹ ounje. Awọn wọnyi ni:
- Sallandary keekeke ti. Awọn keekeke salivary ti o wa ni ẹnu ṣe awọn iyasọtọ salivary. Awọn submandibular, sublingual ati awọn keekeke parotid gbe awọn amọ ti o ni amylase, enzymu kan ti o ni idiyele fun bẹrẹ tito nkan lẹsẹsẹ ti awọn carbohydrates.
- Ẹdọ . Ẹdọ jẹ eyiti o jẹ pupọ julọ ninu ara. O wa ni idiyele ti amuaradagba ati iṣelọpọ carbohydrate ati ibi ipamọ ti awọn glycogen ati awọn vitamin. O tun ṣe iranlọwọ ni iṣelọpọ, ibi ipamọ ati imukuro bile ati ki o ṣe ipa kan ninu iṣelọpọ agbara. Ẹdọ ni ibi ti a ti gba awọn toxini ati igba miiran ti a fipamọ lati daabobo iyokù ara.
- Gallbladder. Aṣii gallbladder jẹ apo kekere kan ti o wa ni agbegbe isalẹ ti ẹdọ. Bile (eyi ti o ni iyọ iyọ ti o ṣe pataki fun tito nkan lẹsẹsẹ ati absorption ti awọn ọti) lati ẹdọ ni a gba nibi. Awọn "sphincter ti Oddi" n ṣe ilana iṣan bile sinu duodenum. Bakanna pẹlu ẹdọ, eleyii n ṣe iranlọwọ ninu akopọ, ipamọ ati imukuro bile ati ki o ṣe ipa ninu tito nkan lẹsẹsẹ.
- Pancreas. Ilana ti n ṣe ipilẹ awọn ipamọ (tabi didoju) ti o jẹ apakan ninu fifipajẹ awọn ohun elo ti a fi digidun ti o ni apikan (ti a npe ni chyme) lati inu. Awọn iṣiro wọnyi ni awọn enzymu ti o ṣe pataki ninu gbigba awọn olomu, awọn ọlọjẹ, ati awọn carbohydrates. Lakoko ti o ti ṣe awọn oṣelọjẹ ti ounjẹ ni "aṣaju" exocrine, ọpọlọpọ awọn eniyan ni o mọ sii pẹlu isulini homonu eyiti a ṣe ni awọn apo ti "endocrine" ti pancreas.
Wara wara tun ni awọn enzymu ti o ṣe iranlọwọ fun tito nkan lẹsẹsẹ, gẹgẹbi amylase, lipase, ati protease. Eyi jẹ pataki ninu awọn ọmọ ikoko bi awọn idibajẹ ti ounjẹ ounjẹ ko wa ni awọn ipele ti a ri ninu awọn agbalagba titi awọn ọmọde yoo de ori ọjọ mefa.
Lapapọ, awọn ẹya ara ẹrọ ti ngbe ounjẹ n ṣiṣẹ pọ lati mu ninu ounjẹ, gbe o lọ siwaju si eto GI, ni sisẹmu ati ki o ṣe ipalara rẹ si isalẹ ki o fa awọn ounjẹ, ki o si pa awọn ohun-elo ti o pọ ju egbin.
Awọn iyatọ laarin Ilana Gastrointestinal ti Awọn ọmọde ati awọn agbalagba
Ọpọlọpọ awọn anatomical wa pẹlu awọn iyatọ ti iṣẹ-ṣiṣe laarin awọn ẹya ara ti nmu ti awọn ọmọde ati awọn agbalagba.
- Awọn iyato ori ati ọrun. Ni ọmọ ikoko, ahọn wa tobi julo ti o wa ni ibiti o ti gbọ ati awọn palolo ti o wa ni awọn ẹgbẹ ti ahọn ti o ṣe iranlọwọ pẹlu mimu. Pẹlupẹlu, larynx, tabi apoti ohun, ti wa ni ipo giga ni awọn ọmọde ju awọn agbalagba ati awọn apiglottis ti wa ni ori apẹrẹ ẹrun lati pese afikun aabo ti afẹfẹ.
- Awọn iyato asopo. Ni ọmọ ikoko kan, esophagus jẹ to iwọn 4 1/2 inigun (dipo 9 1/2 inches gun ni awọn agbalagba) ati awọn sphincter esophageal isalẹ jẹ iwọn 1/2 inch ni iwọn ila opin. Ni igba pupọ ni ibimọ, tube kan ti o nipọn ti kọja nipasẹ awọn esophagus lati ṣe idaniloju pe sphincter yii wa ni sisi. Awọn abawọn ti o ni ẹsitokalisi ti kii ṣe loorekoore pẹlu atresia (ipo kan ninu eyiti a ti pa esophagus patapata) ati awọn fistulas (ipo ti o wa ni asopọ laarin esophagus ati eto ara miiran, bii atẹle).
- Iyatọ iyatọ. Ìyọnu ọmọ ikoko le nikan mu laarin 1/4 ati 1/2 ago ti ito (dipo nipa 14 awọn adalu awọn agbalagba!) Awọn iṣẹ ounjẹ ounjẹ ti inu jẹ kanna ni awọn ọmọ ati awọn agbalagba. Awọn keekeke ti inu inu inu jẹ awọn ẹyin ti o wa ni peiti, ti o nmu acid hydrochloric ati awọn ifosiwewe pataki. Awọn sẹẹli ti o wa ninu awọn awọ keekeke ti o wa ni pepsinogen, eyi ti a ti yipada si pepsin, ti nfa awọn ọlọjẹ ni inu oje. Ibanujẹ, awọn ohun inu ifunlẹ ti wa tẹlẹ wakati kan lẹhin ti ibimọ ati awọn ẹyin ti paraiet bẹrẹ lati ṣiṣẹ ni kete lẹhin ibimọ. PH okun jẹ kere ju 4 fun igba akọkọ si ọjọ mẹwa ọjọ mẹwa.
- Ifun kekere. Awọn iyatọ ti anatomical ni ifun inu kekere bakanna. Ni ọmọ ikoko o ni iwọn laarin 100 ati 120 inches ni pipẹ ati ninu agbalagba, lati 240 si 315 inches.
- Ifun titobi. Ibugbe ti ọmọ ikoko jẹ ni ilera ni akọkọ. Sibẹ ninu awọn wakati diẹ E. Coli, Clostridium, ati Streptococcus ti fi idi mulẹ. Ijọpọ awọn kokoro arun ni apa GI jẹ pataki fun tito nkan lẹsẹsẹ ati Ibiyi ti Vitamin K, Vitamin ti o ṣe pataki ninu didi ẹjẹ. Niwọn igba ti o gba akoko diẹ fun eyi lati ṣe lẹhin ibimọ, a maa n fun awọn ọmọ ikun ni fifun vitamin K ni akoko ifijiṣẹ.
- Iyọkuro. Awọn ibiti akọkọ ti kọja ti wa ni a npe ni meconium. Meconium jẹ nipọn, alalepo ati oṣuwọn. O dudu tabi alawọ ewe dudu ni awọ ati ti o ni imọran, vernix (ohun elo oyinbo funfun wa lori awọ ara ọmọ), lanugo (awọn irun ti o dara lori awọ ara ọmọ, paapaa ni awọn iṣaju), awọn homonu, ati awọn carbohydrates. O jẹ dandan pataki pe ọmọ ti ọmọ ikoko fi igbala sinu wakati 24 ti ibimọ.
Awọn kokoro arun ti ko dara
Ni ọdun to šẹšẹ a ti ni imọ diẹ sii nipa awọn kokoro arun ati awọn pataki wọn ni ohun gbogbo lati ilera ti ara si ailakan-inu ẹdun. Gigun ọmọ mu maa n mu si iṣelọpọ ti atẹgun pẹlu iwontunwonsi deede ti awọn kokoro arun ti o ni ilera. Dipo ki o jẹ iṣẹ ti o fi silẹ si awọn enzymu nikan ni ile ti nmu ounjẹ, a n kọ pe awọn kokoro arun ti o ni ilera jẹ pataki julọ ninu tito nkan lẹsẹsẹ ti o dara ati imunra awọn ohun elo ti a nilo fun idagbasoke ati idagbasoke. Bi a ti n ni imọ diẹ sii nipa bi asopọ ti microbiome ti ikun ọmọ kekere pẹlu fifun ọmọ, o ṣee ṣe pe awọn iṣeduro lọwọlọwọ si igbanimọ yoo di agbara.
Oro Kan Lati Idoju Lori Idojukọ Ọmọde
Ẹgba ounjẹ ti ọmọ kan yatọ si awọn agbalagba ni ọna pupọ ati ilana kan ti o ni ọpọlọpọ oriṣiriṣi oriṣiriṣi ati awọn igbesẹ ọpọ. Lati pese awọn enzymu ti ounjẹ, lati ṣe agbekalẹ kokoro arun ti o ni ilera, wara ọmu le gba ọmọ rẹ lọ si ibere ilera.
> Awọn orisun:
> Kliegman, Robert M., Bonita Stanton, St Geme III Joseph W., Nina Felice. Schor, Richard E. Behrman, ati Waldo E. Nelson. Iwe ẹkọ Nelson ti Hosipitu Omode. 20th Edition. Philadelphia, PA: Elsevier, 2015. Tẹjade.
> Pannarai, P., Li, F., Cerini, C. et al. Ajumọṣe laarin laarin awọn onibajẹ Milk Awọn agbegbe Awọn kokoro aisan ati idasile ati Idagbasoke Gutun Microbiome ọmọ inu oyun. JAMA Pediatrics . 2017. 171 (7): 647-654.