Kini ọjọ ori ati ọna ọkọlọtọ ninu awọn ọmọdebirin ati awọn ọmọkunrin?
Nigba wo ni awọn ọmọdebirin ati awọn omokunrin bẹrẹ ibẹrẹ, ati kini ọdun ti o ti ọdọ tabi pẹ? Kini ni ọna awọn ayipada ti ara ti o ṣẹlẹ?
Iwọn Apapọ Ọjọ ori Pipa ni Awọn Ọdọmọbinrin
Ṣiṣejade deede maa n waye ni awọn ọna marun (awọn ipo Tanner) eyiti o bẹrẹ laarin awọn ọjọ ori 8 ati 13 fun awọn ọmọbirin ati 9 ati 14 fun awọn ọmọkunrin. A ṣe akiyesi aigọran ni kutukutu (ọjọgbọn) ti o ba waye ṣaaju ọjọ ori ti ọdun mẹjọ ninu awọn ọmọbirin ati ọdun mẹsan ni awọn ọmọdekunrin ati pe a kà ni pẹ tabi duru bi o ko ba ti bẹrẹ ṣaaju ọjọ ori ọdun 13 fun awọn ọmọbirin ati ọdun 14 fun awọn omokunrin .
Awọn ilọsiwaju laipe fihan pe ilọsiwaju ti n waye ni ilọsiwaju siwaju sii ni awọn ọmọde.
Awọn ami ami ti o wọpọ ninu awọn ọmọbirin
Ami akọkọ ti ilosiwaju ninu awọn ọmọbirin , ti o waye ni apapọ ọjọ ori ọdun 10/2 , jẹ igbiṣe igbaya ( akọla ). Eyi bẹrẹ pẹlu fifun ọmu tabi iṣeto ti awọn lumps kekere tabi awọn nodules labẹ ọkan tabi mejeeji ori. Awọn lumps wọnyi le jẹ tutu ati pe wọn le jẹ awọn titobi oriṣiriṣi ni akọkọ. Eyi jẹ maa n bẹrẹ ibẹrẹ idagbasoke wọn.
Nigbamii, ni iwọn osu mefa, irun agbega dagba ( adrenarche ), biotilejepe, ninu diẹ ninu awọn ọmọde, irun pubic jẹ ami akọkọ ti iṣaju, lẹhinna irun irun ori bẹrẹ lati dagba. Iwọn igbaya tẹsiwaju lati mu sii ati pe ilosiwaju ilọsiwaju yoo wa ni idagbasoke ti irun pubic ati ti abe ti ita.
Akoko akoko ọmọbirin (akọsilẹ) maa n waye nipa ọdun meji lẹhin ti ibẹrẹ bẹrẹ (ni ọdun ori ọdun 12 si ọdun si ọdun 13). Eyi maa n ṣe deedee pẹlu ipari wọn ni gigun akoko.
Idagbasoke tẹsiwaju ati gbogbo ilana ti pari ni ọdun 3-4, ti o ba de ọdọ igbala agbalagba ati iwọn ti o tobi ati aṣa agbalagba ti irun pubic. Ọmọdekunrin kan yoo ti de ọdọ rẹ ti o ga julọ fun ọdun meji lẹhin ti o jẹ abo.
Iwọn ori-ori Ọdọọdun ti Ọmọde ni Ọmọdekunrin
Opo ni gbogbo igba nigbamii ni awọn omokunrin, ni apapọ ọjọ ori 11 si ọdun mejila si 12, pẹlu iwọn "deede" ti a kà lati 9 si 14.
Awọn ami ami ti o wa ni ọmọde
Ami akọkọ ti ilosiwaju ninu awọn ọmọdekunrin jẹ ilosoke ninu iwọn awọn abawọn. Eyi ni atẹle diẹ osu diẹ ẹ sii nipa idagba ti irun agbejade. Ṣiṣe titẹ sii tẹsiwaju pẹlu ilosoke ninu iwọn awọn ayẹwo ati aifẹ ati nlọsiwaju idagbasoke ti irun-ori ati awọn irun-ori.
Awọn ọmọkunrin ti ngba idagba idapọ wọn pọ ni iwọn 2-3 ọdun nigbamii ju awọn ọmọbirin lọ. Pẹlupẹlu, eyi maa n bẹrẹ pẹlu ilọsiwaju ti awọn ọwọ ati awọn ẹsẹ ati igbesigba ni awọn ọwọ, ese, ẹhin, ati àyà. Awọn ayipada miiran pẹlu gbigbọn ti ohùn , ilosoke ninu ibi-iṣan, agbara lati gba awọn ere ati ejaculate (paapaa awọn iṣeduro ti aisan lasan tabi awọn "alara ti o wa ni aladugbo"), ati ninu awọn ọmọkunrin, idagbasoke igbaya (gynecomastia) .
Idagbasoke tẹsiwaju ati gbogbo ilana ti pari ni ọdun 3-4, ti o ba de ọdọ agbalagba agbalagba ati iwọn didun ati iwọn agbalagba ti irun pubic. Eyi ni atẹle nipasẹ idagbasoke ti irun ati oju irun. Ni ọdun mẹta si mẹrin, ọpọlọpọ awọn ọmọkunrin yoo dagba si 13 si 14 inches ati ki o gba 40 poun.
Pupọ ti wa ni nkan ṣe pẹlu awọn ọdọ ti o bẹrẹ lati ni ifunra ati ti ara ati irorẹ.
Titajade ni kutukutu
Ni ibẹrẹ tabi ibẹrẹ igbagbọ ni a kà si ilọsiwaju ṣaaju ki o to ọjọ ori ọdun mẹjọ ninu awọn ọmọbirin ati ṣaaju ki o to ọjọ ori ọdun mẹrinrin ninu awọn ọmọdekunrin.
Awọn okunfa le jẹ jiini, diẹ ninu awọn ipo ilera, tabi awọn nkan ti o ni imọran . Niwọn igba ti awọn ilọsiwaju ti ilọsiwaju igbagbọ le ni ibanujẹ, ewu ti o pọ si ipalara ti nkan, ati fifun ara ẹni, o ṣe pataki lati sọrọ pẹlu ọmọ ilera rẹ ti ọmọbìnrin rẹ ba fihan eyikeyi awọn ami ti o ni imọran idagbasoke ni kutukutu. Lakoko ti awọn abajade ti o ti pẹ ni awọn omokunrin ko dabi àìdá, ni apapọ, o tun jẹ pataki pupọ lati ba foonu rẹ sọrọ.
Agbojade ti o duro
A ṣe akiyesi aṣeyọri ni pẹ tabi a leti boya o ko bẹrẹ nipasẹ ọjọ ori ọdun 13 fun awọn ọmọbirin ati 14 ọdun fun awọn ọmọkunrin. Ilọsiwaju ti o le duro le jẹ aibanujẹ si awọn ọmọ wẹwẹ bi ibẹrẹ ni kutukutu, bi wọn ti n wo awọn ọrẹ wọn ni ogbo nigba ti wọn ba lalẹ lẹhin.
Nigbagbogbo awọn okunfa jẹ jiini, ati pẹ ti o ṣagbe ni awọn idile. O tun le jẹ awọn idi iwosan fun ilọsiwaju pẹlẹpẹlẹ, ati pe o ṣe pataki lati jẹ ki ọmọ ilera rẹ ṣe ayẹwo ọmọdekunrin rẹ daradara bi o ba ṣubu nihin ohun ti o le reti idiwọn idagbasoke rẹ lati wa ni ọjọ ori rẹ.
Awọn iṣoro ọdọmọkunrin ati awọn Ẹya
Pẹlú pẹlu ọjọ ori ati idagbasoke ara, awọn ọdun ọdọ jẹ eyiti o le jẹ gigun gigun ti igbin.
Gba akoko lati kẹkọọ nipa diẹ ninu awọn iṣoro ti o wọpọ julọ ti awọn ọdọ, bi awọn itọju fun irorẹ ọdọ. Mọ nipa ikunku ati iwa ibajẹ ara ẹni ati awọn ailerajẹ, ati ohun ti o le ṣe ti o ba fura pe ọmọ ọdọ rẹ n gbiyanju pẹlu awọn iwa wọnyi.
Bó tilẹ jẹ pé kò sí ẹnìkan nínú wa tí ó fẹ láti ronú pé àwọn ọmọ ọdọ wa máa jẹ kókó nínú àwọn nǹkan wọnyí, ṣe ìdánilójú kí o kọ nípa àwọn ìṣòro àgbàlá àti àwọn ìdánilójú, gẹgẹbí lílò oògùn àti ẹyọ ìjà. A dupẹ, ọpọlọpọ awọn ọmọ ile-iwe ṣe o nipasẹ awọn ọdun awujọ laisi awọn iṣoro pataki. Awọn ẹkọ-ẹkọ sọ fun wa pe awọn obi ti o ba sọrọ pẹlu awọn ọmọ wẹwẹ wọn daradara le ni akoko ti o rọrun.
Awọn orisun:
Ile ẹkọ ijinlẹ ti Amẹrika ti Hosipitu Omode. Healthychildren.org. Idagbasoke Ẹrọ: Kini Ofin? Kini kii ṣe? Imudojuiwọn 11/21/15. https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/gradeschool/puberty/pages/Physical-Development-Whats-Normal-Whats-Not.aspx
Institute National of Health Child ati Idagbasoke Eniyan. Pupọ ati Ṣagbejade Ọja: Opo Alaye. Imudojuiwọn 12/16/13. https://www.nichd.nih.gov/health/topics/puberty/conditioninfo/Pages/default.aspx.